Likertova ljestvica, koju je razvio Rensis Likert, jedna je od najčešće korištenih varijacija sumirane ljestvice ocjenjivanja u istraživanju obrazovanja i društvenih znanosti.
Značaj Likertova ljestvica u istraživanju je neporeciv, posebno kada se radi o mjerenju stava, mišljenja, ponašanja i preferencija.
U ovom ćemo članku dublje proučiti značenje Likertove ljestvice u istraživanju, kao i kada i kako je najbolje koristiti u istraživanju, bilo da se radi o kvalitativnom ili kvantitativnom istraživanju.
SAŽETAK
| Tko je izumio Likertovu ljestvicu? | Rensis Likert |
| Kada se razvila Likertova ljestvica? | 1932 |
| Što je tipična Likertova ljestvica u istraživanju? | Ordinalna ljestvica od 5 ili 7 stupnjeva |
Sadržaj:
- Što je Likertova ljestvica u istraživanju?
- Koje su vrste Likertove ljestvice u istraživanju?
- Koja je važnost Likertove ljestvice u istraživanju?
- Kako koristiti Likertovu ljestvicu u istraživanju
- Ključni za poneti
Što je Likertova ljestvica u istraživanju?
Likertova ljestvica nazvana je po svom tvorcu, Rensisu Likertu, koji ju je razvio 1932. U anketnim istraživanjima, to je najčešća vrsta mjerne ljestvice koja se koristi za mjerenje stavova, vrijednosti i mišljenja, za stvarnu ili hipotetsku situaciju pod studija.
Osnovno načelo metodologije mjerenja Likertove ljestvice je da su rezultati dobiveni Likertovom ljestvicom kompozitni (zbirni) rezultati koji proizlaze iz odgovora pojedinca na više stavki na ljestvici. Na primjer, od sudionika se traži da pokažu svoju razinu slaganja (od uopće se ne slažu do potpuno se slažu) s danom tvrdnjom (stavkama) na metričkoj ljestvici.
Likertova ljestvica naspram Likertove čestice
Uobičajeno je vidjeti da se ljudi zbunjuju između pojmova Likertova ljestvica i Likertova stavka. Svaka Likertova ljestvica sadrži nekoliko Likertovih čestica.
- Likertova stavka je pojedinačna izjava ili pitanje koje se od ispitanika traži da ocijeni u anketi.
- Likertove stavke sudionicima obično nude izbor između pet i sedam rangiranih opcija, pri čemu je srednja opcija neutralna, npr. od "Izuzetno nezadovoljan" do "Izuzetno zadovoljan"
Savjeti za učinkovitu anketu
Izradite anketu na mreži s AhaSlides
Uzmite bilo koji od gornjih primjera kao predloške. Prijavite se besplatno i izradite anketu na mreži s AhaSlides biblioteka predložaka!
Prijavite se besplatno☁️
Koje su vrste Likertove ljestvice u istraživanju?
Općenito, pitanja Likertovog tipa mogu se sastojati od unipolarnih ili bipolarnih ljestvica.
- Unipolarne Likertove ljestvice mjeri jednu dimenziju. Oni su prikladni za procjenu u kojoj mjeri ispitanici podržavaju određeno stajalište ili stav. Na primjer, učestalosti ili vjerojatnosti mjere se ljestvicama koje koriste nikad/uvijek, uopće nije vjerojatno/vrlo vjerojatno, itd.; svi su unipolarni.
- Bipolarne Likertove ljestvice mjere dva suprotna konstrukta, kao što su zadovoljstvo i nezadovoljstvo. Opcije odgovora raspoređene su u kontinuumu od pozitivnog do negativnog, s neutralnom opcijom u sredini. Često se koriste za procjenu ravnoteže između pozitivnih i negativnih osjećaja prema određenoj temi. Na primjer, slažem se/ne slažem se, zadovoljstvo/nezadovoljstvo i dobro/loše bipolarni su koncepti.
| Primjer unipolarne ljestvice | Primjer bipolarne ljestvice |
| ○ U potpunosti se slažem ○ Donekle se slažem ○ Umjereno se slažem ○ Uopće se ne slažem | ○ U potpunosti se slažem ○ Donekle se slažem ○ Niti se slažem niti ne slažem ○ Donekle se ne slažem ○ Uopće se ne slažem |
Uz ove dvije glavne vrste, postoje dvije vrste opcija odgovora Likertove ljestvice:
- Neparne Likertove ljestvice imaju neparan broj opcija odgovora, kao što su 3, 5 ili 7. Pitanja na neparnoj Likertovoj ljestvici imaju neutralnu opciju u odgovorima.
- Čak i Likertova ljestvica imaju paran broj opcija odgovora, kao što su 4 ili 6. Ovo se radi kako bi se ispitanici prisilili da zauzmu stav, bilo za ili protiv izjave.
Koja je važnost Likertove ljestvice u istraživanju?
Likertova ljestvica jednostavna je za korištenje i razumijevanje te je relativno pouzdana i valjana. To ga čini popularnim izborom za istraživače u raznim područjima, uključujući psihologiju, sociologiju, obrazovanje i marketing.
Zašto je Likertova ljestvica preferirana ljestvica u istraživanju? Evo nekoliko razloga zašto se Likertova ljestvica široko koristi:
- Stavovi utječu na ponašanje, ali se ne mogu odmah uočiti, moraju se pretpostaviti kroz različite postupke ili izjave osobe. Zbog toga se upitnici Likertove ljestvice bave različitim aspektima stava.
- Likertove ljestvice nude standardizirani format za prikupljanje odgovora, osiguravajući da svi ispitanici odgovore na isti skup pitanja na isti način. Ova standardizacija povećava pouzdanost i usporedivost podataka.
- Likertove ljestvice učinkovite su za prikupljanje velike količine podataka od velikog broja ispitanika, što ih čini pogodnim za anketno istraživanje.
Kako koristiti Likertovu ljestvicu u istraživanju
Na učinkovitost Likertove ljestvice u istraživanju utječu različiti čimbenici. Evo nekoliko savjeta koji će vam pomoći da oblikujete upitnik s Likertovom ljestvicom:
#1. Ciljevi upitnika
Svaki upitnik ima tri specifična cilja. Potrebno je započeti dizajn upitnika s ključnim istraživačkim pitanjima na koja želite odgovoriti.
#2. Pobrinite se za dizajn pitanja
Ključno je osmisliti pitanja tako da se prevlada ispitanikova nesposobnost i nespremnost da odgovori.
- Je li ispitanik informiran?
- Ako ispitanici vjerojatno neće biti informirani, prije pitanja o samim temama trebalo bi postaviti filterska pitanja koja mjere poznavanje, korištenje proizvoda i prošla iskustva.
- Može li se ispitanik sjetiti?
- Izbjegavajte pogreške izostavljanja, teleskopiranja i stvaranja.
- Pitanja koja ispitaniku ne daju naznake mogu podcijeniti stvarno događanje događaja.
- Može li se ispitanik artikulirati?
- Minimizirajte napor koji je potreban od ispitanika.
- Je li kontekst u kojem se pitanja postavljaju prikladan?
- Neka zahtjev za informacijama izgleda legitimno.
- Ako su informacije osjetljive:
Vi se svidjeti: 12+ besplatnih alternativa za SurveyMonkey u 2023
#3. Odaberite upitnik
Za dobro napisana pitanja nudimo sljedeće smjernice:
- definirati pitanje
- koristiti obične riječi
- koristiti nedvosmislene riječi
- izbjegavajte sugestivna pitanja
- izbjegavajte implicitne alternative
- izbjegavati implicitne pretpostavke
- izbjegavati generalizacije i procjene
- koristiti pozitivne i negativne izjave.
Vi se svidjeti: 65+ učinkovitih uzoraka anketnih pitanja + besplatni predlošci
#4. Odaberite opcije odgovora Likertove ljestvice
Odlučite hoćete li koristiti bipolarnu ili unipolarnu, neparnu ili parnu Likertovu ljestvicu, ovisno o tome želite li uključiti neutralnu ili srednju opciju.
Trebali biste se pozvati na dostupne mjerne konstrukcije i stavke koje su već razvili i prepoznali prethodni istraživači. Osobito kada je riječ o akademskom istraživanju sa strogim standardima.
Ključni za poneti
Jeste li spremni staviti svoju stručnost u korištenju Likertovih ljestvica na test i prikupiti vrijedne uvide za svoje istraživanje? Poduzmite sljedeći korak i izradite moćne ankete s AhaSlides.
AhaSlides nudi jednostavne alate za izradu anketa, praćenje odgovora u stvarnom vremenu i prilagodljive opcije Likertove skale. Počnite izvlačiti maksimum iz svog istraživanja osmišljavanjem zanimljivih anketa već danas!
Često postavljana pitanja
Kako analizirati podatke Likertove ljestvice u istraživanju?
Postoji nekoliko statističkih tehnika koje se mogu koristiti u analizi podataka Likertove ljestvice. Uobičajene analize uključuju izračunavanje deskriptivne statistike (npr. srednje vrijednosti, medijani), provođenje inferencijalnih testova (npr. t-testovi, ANOVA) i istraživanje odnosa (npr. korelacije, faktorska analiza).
Mogu li se Likertove ljestvice koristiti u kvalitativnom istraživanju?
Iako se Likertove ljestvice obično koriste za kvantitativno istraživanje, mogu se koristiti i u kvalitativne svrhe.
Koja je vrsta mjerenja Likertova ljestvica?
Likertova ljestvica je vrsta ljestvice ocjenjivanja koja se koristi za mjerenje stavova ili mišljenja. Na ovoj ljestvici od ispitanika se traži da ocijene stavke na razini slaganja s nekim određenim pitanjem.
Ref: Akademija | Knjiga: Marketinška istraživanja: Primijenjena orijentacija, Naresh K. Malhotra, str. 323.
